Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je Odluka o donošenju Programa razvoja brdsko-planinskih područja i Odluka o donošenju Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja.
Tom prilikom, državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić kazala je kako Program razvoja brdsko-planinskih područja za razdoblje od 2022. do 2025. godine predstavlja akt strateškog planiranja za čiju je provedbu nužna suradnja i podrška svih tijela državne uprave koji u svojim aktivnostima doprinose razvoju brdsko-planinskih područja.
„Za razvoj brdsko-planinskih područja tim Programom definirana su tri ključna cilja“, rekla je državna tajnica Đurić i objasnila kako se radi o povećanju zaposlenosti, demografskoj revitalizaciji i ublažavanju specifičnih geomorfoloških, klimatskih i prometnih ograničenja.
Državna tajnica Đurić potom je Vladi predstavila Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja za koji je predviđen iznos veći od tri milijarde kuna, a iz kojeg proizlaze dva ključna cilja.
„Riječ je o povećanju zaposlenosti i dohotka i demografskoj revitalizaciji“, rekla je državna tajnica Đurić i dodala kako je za provedbu navedenih ciljeva predviđena provedba sedam mjera.
Uzimajući u obzir izloženost Hrvatske utjecajima klimatskih promjena, radit će se na provođenju javnih politika usmjerenih na očuvanje bioraznolikosti i povećanje prirodnog kapitala, prostornih resursa, osnaživanje niskougljičnog rasta i djelotvorno upravljanje resursima radi smanjivanja rizika za okoliš i povećanja otpornosti na klimatske promjene, te dekarbonizaciju energetskog sustava i obnovu zgrada u cilju postizanja energetske učinkovitosti.
Kada je riječ o demografskim ciljevima, Program omogućava povećanje broja poduzeća i OPG-ova, te broja zaposlenih po pojedinom poslovnom subjektu koji će inicirat pozitivne višestruke učinke u lokalnim zajednicama u smislu povećane produktivnosti, smanjenja fiksnih troškova poslovanja, ali i djelovanja ekonomije razmjera. Takvi procesi rezultirat će povećanjem ekonomsko-socijalnih kapaciteta lokalne zajednice budući da se izravno odražavaju na povećanje raspoloživog dohotka lokalnog stanovništva, a posljedično tome i povećanje njihove potrošnje u lokalnom gospodarstvu.