Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nata\u0161a Trami\u0161ak, u \u010detvrtak su na posebnoj sjednici vlade potpisale Sporazum o partnerstvu izme\u0111u Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogu\u0107uje kori\u0161tenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU-a do 2027. godine.<\/p>\n
Hrvatska \u0107e u okviru\u00a0sporazuma o partnerstvu\u00a0s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine,\u00a0radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije.<\/p>\n
O\u010dekuje se da \u0107e ta ulaganja pomo\u0107i u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i pobolj\u0161anju vje\u0161tina, osposobljavanja i mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja. Sredstvima EU-a poticat \u0107e se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.<\/p>\n
Od devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je “ubla\u017eavanju klimatskih promjena”, 2,5 milijardi za “radna mjesta i jednakost”, 1,74 milijarde ulo\u017eit \u0107e se u “inovativno i pametno gospodarstvo”, a 1,34 milijarde eura je za “promet”.<\/p>\n
Premijer Andrej Plenkovi\u0107 je u uvodu vladine sjednice rekao da vrijednost sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a, a da je zajedno s drugim izvorima financiranja Hrvatskoj u idu\u0107em desetlje\u0107u na raspolaganju 25\u00a0milijardi eura namijenjenih razvoju.<\/p>\n
Ravnomjerni razvoj po njegovim je rije\u010dima jedna od glavnih sastavnica politike hrvatske vlade pri \u010demu je klju\u010dno da svi dijelovi Hrvatske imaju jednake razvojne \u0161anse.<\/p>\n
“Rije\u010d je o izrazito velikim i izda\u0161nim sredstvima za gospodarske i druge ciljeve”, rekao je premijer.<\/p>\n
Vi\u0161e od samoga novca<\/strong><\/p>\n Povjerenica Ferreira ocijenila je da je sporazum EK-a i Hrvatske “puno vi\u0161e od samoga novca”\u00a0 i predstavlja ono \u0161to Hrvatska \u017eeli biti\u00a0\u00a0te je pozitivan moment u \u017eivotu Hrvatske, put za ulaganja i ravnomjeran razvoj.<\/p>\n Sporazum po njezinim rije\u010dima ima tri ambicije.<\/p>\n Prva je rad na stvaranju “pametne i konkurentnije\u00a0Hrvatske” s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, pri \u010demu je naglasila da valja pro\u0161iriti ekonomsku bazu i izvan turizma.<\/p>\n Druga je Hrvatsku u\u010diniti “zelenijom” i usmjeriti je prema “net zero” ekonomiji, a tre\u0107a poduprijeti hrvatsko dru\u0161tvo i stanovni\u0161tvo tako da bude zapo\u0161ljivije, s konkurentnim vje\u0161tinama i\u00a0sposobnostima.<\/p>\n Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nata\u0161a Trami\u0161ak je rekla da sporazum otvara brojne mogu\u0107nosti za transformaciju dru\u0161tva te je prilika za ja\u010danje hrvatskih regija, posebno slabije razvijenih. Najavila je\u00a0ulaganja u Liku, Gorski kotar, Dalmaciju, Baniju, Slavoniju i sjevernu Hrvatsku.<\/p>\n Prvi natje\u010daji do kraja godine<\/strong><\/p>\n Prvi pozivi u okviru vi\u0161egodi\u0161njeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. o\u010dekuju se do kraja ove, a prijave \u0107e krenuti po\u010detkom 2023. godine. Prijave na natje\u010daje \u0107e krenuti s po\u010detkom idu\u0107e godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu. Sredstva iz nove omotnice mo\u0107i \u0107e se koristiti do 2030. godine.<\/p>\n Povla\u010denje kohezijskih\u00a0sredstava temelji se na \u010detiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu\u00a0regionalnog razvoja i fondova EU-a –\u00a0program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura\u00a0te Integrirani teritorijalni program (ITP), “te\u017eak” 1,57 milijardi eura.<\/p>\n Tu je jo\u0161 i program U\u010dinkoviti ljudski potencijali, za kori\u0161tenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadle\u017enosti Ministarstva\u00a0rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.<\/p>\n Program Konkurentnost i kohezija\u00a0ima \u0161est prioriteta, a cilj prvog\u00a0prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, je ja\u010danje gospodarstva ulaganjem u istra\u017eivanje i inovacije.\u00a0Drugi prioritet, “te\u017eak” 51,8 milijuna eura, proklamira ja\u010danje digitalne povezivosti, \u0161to podrazumijeva nastavak ulaganja u \u0161irokopojasne agregacijske mre\u017ee.\u00a0Tre\u0107im prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat \u0107e se energetska u\u010dinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, za\u0161tita okoli\u0161a i odr\u017eivost resursa. \u010cetvrti\u00a0prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhva\u0107a razvoj odr\u017eive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskouglji\u010dno gospodarstvo.<\/p>\n Peti prioritet, “te\u017eak” 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj odr\u017eive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske\u00a0transportne\u00a0mre\u017ee\u00a0(TEN-T) u podru\u010dju cesta i \u017eeljeznica.<\/p>\n Naposljetku, \u0161esti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u ja\u010danje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uklju\u010divanja, obrazovanja i cjelo\u017eivotnog u\u010denja.<\/p>\n Ciljevi ulaganja\u00a0su\u00a0razni – od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dje\u010djem vrti\u0107u, vi\u0161e od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, vi\u0161e od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a izme\u0111u ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.<\/p>\n Kada je rije\u010d o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima \u010detiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554,8 milijuna eura, a izme\u0111u ostalog podr\u017eava inovacijske klastere, strate\u0161ka partnerstva za inovacije, kao i\u00a0ulaganja u rast i razvoj start-upova te\u00a0malih i srednjih poduze\u0107a. Pritom, za Panonsku\u00a0Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura.<\/p>\n Prioritet 2., naziva “ja\u010danje zelenog, \u010distog, pametnog, i odr\u017eivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”, vrijedan je 146,6 milijuna eura, dok tre\u0107i prioritet,\u00a0“te\u017eak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih podru\u010dja kao pokreta\u010da regionalnog razvoja i rasta.<\/p>\n U okviru Integriranog\u00a0teritorijalnog\u00a0programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, \u010dije se financiranje u najve\u0107em dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – sredi\u0161ta urbanih aglomeracija, \u0161to uklju\u010duje \u010detiri najve\u0107a hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su sredi\u0161ta ve\u0107ih urbanih podru\u010dja, te osam gradova koji su sredi\u0161ta manjih urbanih podru\u010dja, a sjedi\u0161ta su \u017eupanija.<\/p>\n Mogu\u0107a su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu ba\u0161tinu, poduzetni\u010dke inkubatore, energetsku u\u010dinkovitost, \u010disti i pametni gradski promet.<\/p>\n Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura \u0107e biti usmjereno za ulaganje u otoke, \u0161to uklju\u010duje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu ba\u0161tinu, prelazak na \u010distu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.<\/p>\n Naposljetku, tu je i prioritet 4., naziva “pravedna tranzicija”, vrijedan 178,7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nata\u0161a Trami\u0161ak, u \u010detvrtak su na posebnoj sjednici vlade potpisale Sporazum o partnerstvu izme\u0111u Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogu\u0107uje kori\u0161tenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU-a do 2027. godine. Hrvatska \u0107e u okviru\u00a0sporazuma o partnerstvu\u00a0s […]<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":8897,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-8896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8896"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8896\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11223,"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8896\/revisions\/11223"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ra-vsz.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}