Vukovarsko-srijemska županija na sedmom mjestu po ugovorenim sredstvima iz pretpristupnih fondova EU

Istraživanje „Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini“  koju je izradio Institut za međunarodne odnose iz Zagreba donosi ocjene kapaciteta županijskih institucija za sudjelovanjem na natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava sufinanciranih od strane pretpristupnih fondova Europske Unije ugovorenih u 2010. Prema tom istraživanju Vukovarsko-srijemska županija se nalazi na izvrsnom sedmom mjestu sa ugovorenih 3.082.541 €. Isto tako, Vukovarsko-srijemska županija je ocjenjena kao županija koja najviše ulaže u ljudske resurse za pripremu i provedbu EU projekata što se vidi i na rezultatu budući je Vukovarsko-srijemska županija do 31.12.2009 bila na 15. mjestu po toj istoj analizi te je ostvarila najveći napredak od svih županija. 

Istraživanje „Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini“  koju je izradio Institut za međunarodne odnose iz Zagreba donosi ocjene kapaciteta županijskih institucija za sudjelovanjem na natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava sufinanciranih od strane pretpristupnih fondova Europske Unije ugovorenih u 2010. Prema tom istraživanju Vukovarsko-srijemska županija se nalazi na izvrsnom sedmom mjestu sa ugovorenih 3.082.541 €. Isto tako, Vukovarsko-srijemska županija je ocjenjena kao županija koja najviše ulaže u ljudske resurse za pripremu i provedbu EU projekata što se vidi i na rezultatu budući je Vukovarsko-srijemska županija do 31.12.2009 bila na 15. mjestu po toj istoj analizi te je ostvarila najveći napredak od svih županija.

Za ostvarenje tog rezultata bio je potreban naporan i dugotrajan rad na pripremi projekata za koje su zaslužni Vukovarsko-srijemska županija – Upravni odjel za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj, Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST, Ured za međunarodnu suradnju TINTL i  Vukovarska razvojna agencija  (VURA). Ovi rezultati potvrđuju da na području Vukovarsko-srijemske županije postoje kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata koje treba kontinuirano jačati te da naša županija može očekivati i još bolje rezultate u budućnosti a pogotovo nakon ulaska Republike Hrvatske u EU.

Analiza sadrži rezultate anketnog istraživanja kojom su obuhvaćene sve županije kao i službene podatke o ugovorenim sredstvima iz pretpristupnih fondova od programa CARDS 2004 do programa IPA zaključno s 31.12.2010. Rezultati istraživanja ukazali su na važnost regionalne samouprave u pogledu korištenja sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije koje ne samo da su same bile vrlo aktivne u prijavi projekata nego su isto tako značajno pomagali druge aktere poput jedinica lokalne samouprave.  

Rezultati su potvrdili da je osnivanjem županijskih razvojnih agencija dan vrlo snažan poticaj bržem razvoju kapaciteta za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova te da agencije sve više postaju ključni čimbenik gospodarskog razvoja regije. U prosjeku svaka županija ima na raspolaganju oko 15 zaposlenika za rad na pripremi i provedbi EU projekata. Broj zaposlenika uključenih u pripremu i provedbu EU projekata je narastao za 50% u protekle tri godine. Za razliku od 2007. godine kada je 70% županija imalo manje od 10 osoba uključenih u pripremu i provedbu EU projekata, danas 70% županija raspolaže s 10 i više osoba. Premda su razlike među županijama u pogledu ukupnog broja uključenih zaposlenika i dalje značajne, one se ipak polako smanjuju.

Usprkos rastu broja zaposlenih i razine osposobljenosti, rezultati u pogledu iskorištenosti sredstava EU još su prilično skromni. Od 2005. do 2010.g. županijska uprava i institucije pod kontrolom županije su ugovorile oko 8,5 milijuna eura vrijednosti darovnica iz pretpristupnih fondova, što predstavlja oko 16% od ukupno ugovorenih sredstava na natječajima otvorenim županijama za sudjelovanje. Najviše ugovorenih sredstava su ostvarile jedinice lokalne samouprave čiji udjel zajedno s javnim ustanovama i poduzećima pod svojom kontrolom iznosi oko 40%, zatim slijede obrazovne i znanstvene institucije s 21%, a na trećem mjestu su županijske institucije. Na četvrtom mjestu su organizacije civilnog društva s udjelom od 12%, a na posljednjem mjestu su javne ustanove i poduzeća čiji je osnivač središnja država s udjelom od 11%.

Relativno mali iznos ugovorenih sredstava ne iznenađuje obzirom na vrlo ograničena sredstava iz pretpristupnih fondova koja su proteklih godina bila dostupna za županije, razvojne agencije kao i druge lokalne aktere. Od ukupno dostupnih sredstava iz pretpristupnih fondova za Republiku Hrvatsku, županijama i jedinicama lokalne samouprave je kroz natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava bilo dostupno svega 7,2%.

Primjetna je visoka koncentracija „uspješnih“ županijskih uprava i razvojnih agencija. Otprilike, na jednu četvrtinu županijskih uprava i agencija otpada tri četvrtine ukupno ugovorenih sredstava. Analiza je također pokazala da dosadašnji uspjeh u korištenju EU fondova nije povezan s veličinom županije (u pogledu broja stanovnika) nego da je presudan broj zaposlenih na pripremi i provedbi projekata. Stupanj razvijenosti je tek u manjoj mjeri povezan s uspjehom u korištenju EU fondova.

Kompletnu analizu možete preuzeti i pročitati na web stranicama Instituta za međunarodne odnose. (www.imo.hr/)

 

Pisane vijesti